Jovica Drobnjak: Mrtve prirode - foto slikarstvo
27. Svibanj 2026.
U ponedjeljak, 1. lipnja, u 19:00 otvaramo izložbu fotografija Jovice Drobnjaka: Mrtve prirode - foto slikarstvo.
Jovica Drobnjak rođen je 1966. godine u Gornjoj Ploči. Fotografijom se počinje baviti 1981. godine u foto grupi zagrebačke osnovne škole „Većeslav Holjevac“. Četiri godine kasnije maturira na Odjelu fotografskih tehnika Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina zaposlen je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, a posljednjih sedamnaest godina djeluje kao samostalni fotograf.
"Poznato je kako je motiv mrtve prirode već stoljećima dio elementarne slikarske garniture Zapada, no gotovo ikoničan pristup kojeg vidim na Drobnjakovim fotografijama nameće razmišljanje o još jednoj važnoj dimenziji o cvijeću kao umjetničkom objektu. Naime čovjek stoljećima kopira prirodu i njezine procese poradi vlastita razvoja, no cvijeće nikada nije uspio uistinu napraviti (plastično nije bitno za ovu perspektivu). U tom pogledu Drobnjakove artističke slutnje na tragu su jedinstvenih napora umjetničke i ljudske originalnosti."
- Marijan Grakalić
Kada uživo vidite predmete koji su poslužili kao modeli za fotografske mrtve prirode Jovice Drobnjaka, na prvi pogled nećete se oduševiti. Ili možda, naprotiv – baš ćete se oduševiti i začuditi! Jer kako je moguće da je fotograf od tako malih, često i neuglednih, ćupova, bočica, vazica s mahom uvelim i ponekim svježim cvijetom, stvorio tako monumentalne kompozicije. U sjajnom eseju Mythos, logos, epos (izašao je u knjizi Slika, jezik, medij), Vladimir Rismondo je mrtve prirode Jovice Drobnjaka uzeo kao primjere sumjerljivosti kadra. „Uspješna fotografija“, piše tamo, „angažira cjelinu kadra, a s njom istovremeno afirmira mjesto koje zauzima fotograf.“ Iznimna efektnost Drobnjakovih kompozicija stoga proizlazi iz metričkih pravilnosti koje uočavamo u svijetu te iz odnosa koje tražimo i nalazimo svugdje oko sebe. Riječ je o pravilnostima fizike i evolucije koje su upisane u ljudsku svijest, a vješt ih umjetnik, svjesno ili nesvjesno, reproducira na svojim ostvarenjima.
- Feđa Gavrilović
Plakat izložbe
Deplijan izložbe
U slučaju medijske objave fotografija, molimo Vas da navedete ime i prezime autora fotografija: Zoran Osrečak.